Moja mama Nikica

Made Lučić, Pero Kojaković

Rođena je 29. studenoga 1904. u Čibači od oca Pera Kojaković i majke Made Lučić iz Zagrude.

Uvijek se rado sjećala svoga sela, djetinjstva i mladosti provedenog u roditeljskoj kući. To je bila vrlo štovana religiozna porodica – ugledna obitelj. Svako od djece je završilo najmanje osnovnu školu a dvoje: Vlaho i Ana (č.s. Zorka) fakultetsku naobrazbu. U porodici je bilo devetoro djece, tri sina i šest kćeri. U to doba je bio običaj da najstariji sin i kći dobiju ime bake i djeda po ocu, a tada drugo dvoje po majci. Tako su mamin stariji brat i sestra dobili imena Nikola i Cvijeta, a Vlaho i Nikica po roditeljima njihove majke. Continue reading

Posted in Obitelj | Komentari isključeni

Moj tata Pero

Rodio se 02. srpnja 1901. godine u Obodu, od oca Pera i majke Ane, rođene Kanjuo iz Kupara. Rođen je u maloj kući u sred sela, u velikoj porodici, gdje su živjeli njegov otac s bratom Ivom, koji je imao četvero djece. Obitelj se smatrala bogatijom. Sagradili su uz staru i novu kuću. Continue reading

Posted in Obitelj | Komentari isključeni

Sudjelovanje u crnogorskoj TV seriji “Rat za Dubrovnik”


Treba objasniti u par riječi kako se dogodilo ovo neočekivano sudjelovanje u crnogorskoj TV seriji “Rat za Dubrovnik. Sve je počelo sa Dubom Lasićem koji se, od kada je prvi put vidio moj Internet site, potrudio da što više ljudi za njega sazna. Kada je Dubo pozvan da sudjeluje u seriji preporučio je i mene pa sam pomislila da je to dobra ideja. Na kraju cijela ova ratna drama je već poznata u Hrvatskoj a važno je da je saznaju baš u Crnoj Gori ili, možda jednog dana, i u Srbiji.
O seriji je bilo i dosta polemika ali ipak mislim da je dobro napravljena i da se u biti nemamo baš zašto žaliti. Možda ni mi sami nijesmo tako dobro opisali naš domovinski rat koliko su crnogorski autori, u ovoj seriji, opisali cijelu bijedu te njihove bezrazložne agresije.

Posted in Domovinski rat | Komentari isključeni

Sjećanja na karnevo i maškarate u Mlinima

Katija Kolak, Nikola Duper, Karnevo, Nera Marega

Katija Kolak, Nikola Duper, Karnevo, Nera Marega

U razdoblju od sv. Tri kralja, 06.siječnja, pa do početka Korizme traju pokladi. U to doba se maškaravalo i veselilo posebno u nedjelju od poklada, i na završne poklade (40 dana prije Uskrsa).

U Perovo djetinjstvo na Trgovištu su bile tri gostionice, a u Goge se organiziraio bal nedjeljom popodne.

Posebno je bilo veselo u doba poklada. Tada bi se mladost maškaravala, a na završne poklade napravili bi karnevala. Nijesu bili u mogućnosti poći do susjednog sela jer nije bilo prevoznih sredstava, rijetki su imali biciklo. Continue reading

Posted in Zabava | Komentari isključeni

Baldo Balunče Radović

poskok nakon presvlacenja

Poskok (Vipera ammodytes) - http://www.bvo.zadweb.biz.hr/

U Čilipima (Konavle) živio je Baldo (Balunče) Radović. Imao je nevjerojatnu moć liječenja od ugriza zmije a često je pomoć pružao i bez neposrednog kontakta. Ponekad su to bila djeca pa kad bi se dogodilo onda brzo na konja (mnogi i pješke) pa u Balunče da spasi dijete. Čak se nije moralo odvoditi dijete kojega je upekla zmija nego samo reći kako se dijete zove. On bi rekao: “odmori se i ne brini djete ti je dobro”. Bilo je važno da zmija nije ubijena. Continue reading

Posted in Konavle | Komentari isključeni

Dijalektalni idiomi iz Župe dubrovačke i usporedba sa talijanskim jezikom

Anka i Nikola Duper

DIJALEKTHRVATSKITALIJANSKI
a,embaš me briga
abakmnoženje
abrivat'požuritiabbrivare (pokrenuti)
amanatljubavnikamante
ancinekaanzi (naprotiv)
antikostaroantico
arajdat' serazveseliti se
arburat'uspraviti
arijazrakaria
arivat'doćiarrivata
atentopaziattento
avaroštinapohlepaavaro
avizat'obavijestitiavisare
barbakannered
berićetnobogato, rodno
betulamanja točionica pićabettola
beškotdvopekbiscotto
beštijaživotinjabestia
blečinaglupak
botijabocabottiglia
bronzinemailirani sud za kuhanje
bruškinčetka za ribanjebruschino
bulikansvađa, prepirka
burlat' sešaliti seburlare
buroormar sa ladicama
burselintorbicaborsellino
bužarupabuso (Veneto) buco
bužetaobrađena rupica (napr. na jastučnici)buseto (Veneto)
crevjecipele
cukaršećerzucchero
daždipada kiša
delubijajaka kiša
dizgracijaštetadisgrazia
dohoditidolaziti
dokulat sedošuljat se
duperat'upotrebljavatiadoperare
durat'trajatidurare, dura
džardinvrtgiardino
džilozljubomorangeloso
eredisuvlasnicieredi
faculetrubacfazzoletto
fatigat'raditifaticare (Napulj) lavorare (talijanski)
fatižnji danradni dangiorno di fatica, giorno di lavoro
feralićsvjetiljka na petrolje koja se nosila u ruciferal (Veneto)
fogacapinica (uskrsni kolač)focaccia
fojinovinefogli (listovi), giornali
fumarprozor u potkrovlju
fumat'pušitifumare
funerosprovodfunerale
funjestraprozorfinestra
grandecavisoki položaj u društvugrandezza (veličina)
grebgrob
grehotašteta
gulozecasladokusacgoloso
harnazahvalna
indiricadresaindirizzo
infisat'umisliti
inkašatiuštirkati
inkrepitoronuodecrepito
intenditiznati, razumjetiintendere
ispaštroćat'izmješatipastrocchio
isčumijehalikratko pamte
kadmudragou bilo koje doba
kamarasobacamera
kastigukorcastigo (kazna)
kačuobakreni sud za kuhanje na popretu
kenovašto je novoche nuova (ne koristi se u talijanskom jeziku)
kikarašalica
koje su urekoliko je satiore, che ore sono
kolapvalcolpo (udar, udarac)
koltrinazavjesa
komestibiletrgovina mješovitom robomcomestibile (jestivo)
kominkuhinja
kominatadimnjak
komodnoslobodnocomodo (udobno)
komonćinnoćni ormarić
komostrelanac s kukom poviše popreta
konsolat'utješiticonsolare
kontrestanadmudrivacontrastare
kortadvorištecortile
kočuttvrdoglavcocciuto
košicokrugao sa drškom preko za razne radove
košićokrugla korpa od pruća koja se nosila na glavi
krošnjicakorpa jajastog oblika za poljske radove
krpaturjorgan
kunac beškotakomad dvopeka
kunduricežene koje vole ogovarati
kupijertakrov pokriven crijepom
kušin, tunđelajastukcuscino
kvandoikvandopovremenodi quando in quando
labarabrbljavica
labrausnalabbro, labbra
lamentat' sežaliti selamentare, lamento
lampasvjetiljka na petroljelampa, lampada
lanternasvjetioniklanterna
lapisolovkalapis
legat'čitatileggere, legge
lentrat seslikati se
libroknjigalibro
lincuoplahtalenzuolo
lokandagostionicalocanda
lukijernicasvjetiljka na ulje
makinjastrojmacchina
manjka, falinedostajemanca
marangundrvodjelacmarangone
meštaručiteljmaestro
meštrinjaučiteljicamaestra
mirakulčudomiracolo
movi sekrenimuovere, muoviti
mudantedonje gaćemutande
mukabrašno
muktebesplatno
munitasitan novacmoneta
nadodžontat'nadodatiaggiungere, aggiungi
na džornatuna dnevnicualla giornata
namoškat senamirisat se
na ultimuna krajuultimo (zadnji), obično se koristi izraz "alla fine"
ne hajene brine
nijankenimaloneanche
nožiceškare
nuhodidođi
obandunat'zanemaritiabbandonato
ofendžati seuvrijediti seoffendere, offendersi
ofičicamolitvenik
orlodžijesatorologio
ošpedobolnicaospedale
ožicažlica
pakaposlije
pantaruovilica
pantofaleobuća od robepantofole
pasabrodcjedilopassabrodo (Veneto)
pasadžputovnicapassaporto
penanalivperopenna
pečicakomad zemlje ili robe
pitursoboslikarpittore (slikar), imbianchino (soboslikar)
pižuokameni prag na ulazu u kuću
pjattanjurpiatto
pliticaporculanska zdjela
poltronafoteljapoltrona
popretmjesto za loženje vatre
postelja, koćetakrevet. Postelja je stara hrvatska riječ.cuccetta (svaka od postelja koja se nalaze jedna iznad druge na brodovima ili u vlakovima)
priklapit'uljepšati istinu
prtendžat'zahtjevatinon pretendere
prtendžat'zahtijevatipretende
regalavat'darivatiregalare, regala
revuškaliuspjeli
ričetareceptricetta
rosipada sitna kiša
rovinant'oštetitirovinare, rovinato
saksija, sačispod saksije se peče kruh na popretu
saločavelika prostorija
saplunsapunsapone
sekavat'ometatiseccare
senčat'uplašiti se
setemanatjedansettimana
sidžilat'hermetički zatvoritisigillare
sikurosigurnosicuro
sinjorinadjevojkasignorina
skandaletbakrena posuda za zagrijat sobu
skapulat'isprazniti
skomponjat'šaliti se
slamicaprostirka od slame
soto-kucopodmuklo
sparenjat', ušparat'ušteditirisparmiare, risparmiato
spendžat'potrošitispendere, speso
stimavaocjenjujestimare, stima
stočićstolica
strapacanoistrošenostrapazzato
subitoodmahsubito
sumporinišibice
supijerazdjela za juhu
sutoposnanespretna
sverekazaljke na satu
tabarmuški kratki kaputtabarro
takujinnovčaniktaccuino
tamburićmalen bubnjić cilindričnog oblika za prženje kavetamburo
tećalonactecia (Veneto), pentola (Italia)
timunupravljačtimone
tovjelicaklupa za sjedenje
toćumakkoliko mi je poznato ne postoji odgovarajuća riječ u talijanskim dijalektima, dakle gotovo sigurno ova riječ nastaje od glagola "toćati".
toćat'umakatitocciare (dialekt većinom sjeverne Italije, u Bologni je "tocciare" dok se u Venetu tipično skida dvostruko slovo pa postaje "tociare")
traversa - ogrnačpregača
trefit'susresti
trempijagvozdeni tronožac za kuhanje na popretu
tresendonosiva drvena greda u kući
trpezastol
udunut'ugasiti
utijaglačalo
ušesnaurednasesto, mettere in sesto (uredno, urediti)
vajavrijedivale
vazdauvijek
zaharebomboni za djecu
zahodit'zalaziti
zamajdešiod gusta - rado
zađerat'pretjeratiesagerare, esagerato
zrcaloogledalo
zvojarinsat-budilica
ćakularazgovorciacola (dialekt Veneto)
čejadnarod
čejadnarod
čemitorjegrobljecimitero
čerožina, šterikavoštanica
češćelicaplitka mala korpica pletena od pruća
škafetinladicascaffale (namještaj sa policama)
škampalapobjeglascappare (pobjeći) scampare (pobjeći od opasnosti)
škercišalescherzi
škinaleđaschiena
škudelavelika šalicascodella
šlapenatikače
špaherštednjak
španjuletcigareta
šparat'šteditirisparmiare, risparmia
šticadaska
štivalečizmestivali
štufapećstufa
šufitpotkrovljesoffitta
šugamanručnikasciugamano, sugaman (Veneto)
šupjakavelika žlica s rupama
žguravškrt
žmuočaša
Posted in Jezik | Komentari isključeni

Malo zabave i dosta liječenja

svmarko

Crkva Svetog Marka je bila zatvorena u nedjelju ujutro. Neradni dan?

sabor

Tražili smo Jadranku, da vidimo đe je kupila onu lijepu crvenu bursu (torbu), ali nije je bilo, i u Saboru neradni dan.

Evo vaše blogerice u kratkoj posjeti Zagrebu a odmah zatim na pregledu u Krapinskim toplicama. Vijesti su dobre, stanje sa srcem se nije pogoršalo, pa će biti još pisanih radova a uskoro i nešto fotografija iz rata.
Lijepi pozdrav svim čitateljima.
Nikola

Posted in Obitelj | Leave a comment

Sjećanja na prognaničke dane

U tom našem takozvanom skloništu svi smo pričali svoje priče. Najviše o tome tko je što doma ostavio. Tako jedan konavljanin iz Pridvorja govori da mu je u kominu ostalo 16 pršuta, a u magazinu i ne sjećam se koliko bačava vina. Žali što u svaku nije stavio otrov jer će okupatorska vojska piti. Tada sam mislila da izmišlja jer nijesam mogla ni misliti da toliko bogatstvo postoji u pojedinaca. Kasnije sam saznala da je to istina a bilo je u Konavlima još mnogo porodica koje su bile vrlo imućne. Continue reading

Posted in Domovinski rat | Komentari isključeni

Od tablice i pisalice do kompjutera i Interneta

Sada, 2009., mi je sedamdeset godina života. Znači moja sjećanja naviru od svršetka drugog svjetskog rata. U tom razdoblju jako se puno promjenilo od života, tehnike, uvjeta stanovanja i t.d. Zato ću opisati moja sjećanja od najranijeg djetinjstva. Nastojat ću pisati općenito, iako je to ponekad nemoguće, jer moja sjećanja se vraćaju na mene i moju porodicu. Continue reading

Posted in Obitelj, Običaji | Komentari isključeni

Pero Jelić zvani Patata

Pero je živio sa porodicom u donjim Mlinima vrlo siromašno. Imao je mlinicu za brašno što mu je bio jedini prihod. Morao se snalaziti kako prehraniti porodicu. O njemu i njegovom osebujnom životu prepričavaju se mnoge priče. Continue reading
Posted in Mlini | Komentari isključeni