Dan uoči Božića posti se pa se jede samo zelen i riba a malo imućniji mogu kupiti i bakalar.
Bakalar se kišao u vodi cijeli dan i noć, onda bi se tukao drvenim batom da omekša, tada bi se očistio od ljuski te kuhao s patatama. Ocijedi se voda dodaju začini, sjeckani petrusin, sol papar, česan i maslinovo ulje. Jede se lešo. Popodne su se prigale prikle.
Popodne je domaćin kitio kuću kiticom od rusmarina, masline i lovorike. Usjeko bi i badnjak pa i njega na isti način okitio. Badnjak je grana od duba ravna i duga oko metar, a široka u promjeru oko deset cm. Prilikom unošenja badnjaka u komin postupilo se ovako: muški član obitelji, domaćinov brat ili najstariji sin, dolazio je s okićenim drvom a na pragu od kuhinje čekao je domaćin. Tu su prisutni i ostali ukućani.
Domaćin dočekiva pridošlicu s badnjakom, a u ruci mu dvolitra vina na boci jabuka. Kada ovaj stupi na prag domaćin ga dočekuje: “dobro ti veče badnjače”, a ovaj odgovara: “dobro ti Bog dao”. Ovaj koji dolazi s drvom tada prelazi preko praga i govori:
“prvom pomozi nam Bože”, te ide korak dva pa opet: “drugom hoće pomoć njegova”, opet ide prema ognjištu stavlja badnjak na vatru te govori: “trećom dobrom srećom”.
Tada domaćin poškropi badnjak vinom, pospe pšenicom, blagoslovi vodom krštenom i potkadi tamjanom. Onda nazdravi bocom vina i kaže: “nazdravlje ti badnjače”, te se napije iz boce, a tada svi ukućani popiju po malo vina iz boce po starini, a najzadnje žene. Tada se ide blagoslovit kuću i štalu, po kući se pospe pšenica, a sve se škropi vodom krštenom i kadi tamjanom. Prilikom blagoslova domaćin je govorio: “Bože udijeli da nam žito dobro rodi i živina da se plodi, a mi braćo zdravo i veselo.
Na veče se okitio borić ili lijepa somina. Domaćica kuha svinjsku glavu i kobasicu za sutra.
Ovaj običaj ispričao mi je Pavo Klešković pok. Ilara