Dr.sc. Josip Luetić (1920. – 2005.)
Rođen je u selu Ošlje kod Dubrovnika. U Dubrovniku je pohađao osnovnu i srednju školu, a Pomorsko-trgovačku akademiju završio je 1938. godine, te započeo studij ekonomije u Zagrebu. Zbog sudjelovanja u narodnooslobodilačkom pokretu zatvoren je i interniran u Italiju 1942. godine. Poslije rata diplomirao je Višu pomorsku školu u Rijeci, a studira i povijest na filozofskom sveučilištu u Zadru. Godine 1948. organizira i preuzima Pomorski muzej u Dubrovniku, te je od tada izdao mnoga književna djela.
Naglašavajući uvijek da je najodlučniji činitelj u razvoju našeg pomorstva POMORAC – NAŠ ČOVJEK, obavio je između ostalog dragocjen posao sastavivši kartoteku imena pomoraca koji su plovili na dubrovačkim brodovima u 18. i 19. stoljeću.
Izradio je popis dubrovačkih kapetana 17. stoljeća, a nije zanemario ni dubrovačke vlasnike jedrenjaka. Obavljao je uredničke i druge poslove oko izdanja mnogih Zbornika, a ja sam se poslužila Zbornikom Župe dubrovačke iz 1985. godine da bi prepisala njegov rad i imena naših pomoraca – Župljana po imenima i zvanju na brodu. (Anka Duper)
Temeljni i najznačajniji činilac u dubrovačkom ekonomsko-društvenim odnosima bilo je pomorstvo-brodarstvo i trgovina.
Dubrovačka Republika i dubrovačko pomorstvo skupa su nastali, zajedno su rasli, zajedno padali, i na kraju zajedno propali.
Od 1226. do 1250. godine Dubrovčani su s brodovima tipa naviso, barkozo, galija, nava, banzo, barkun, navicula obavljali vrlo unosne međunarodne nautičko komercijalne poslove. Od 1250. do 1290. Dubrovčani su jedrili u međunarodnoj navigaciji s oko 40 galija, tarida, barkoza, gančara, gondula, nava, galijica i barkača. Tada su Dubrovčani obavljali nautičko komercijalne i lučke operacije prema Draču, Grčkoj, Tunisu, Siriji, Egiptu, Veneciji, Ulcinju, Apuliji, Ankoni, Carigradu, Baru, Splitu, Senju, Istri, Zadru, Kotoru, Drijevima, Valoni, Napulju, Klarenzi itd. Tada je Dubrovnik dostigao takvo materijalno bogatstvo i društveni razvoj da u svojoj komunalnoj i zakonodavnoj organizaciji napušta običajno pravo pa svoje zakonske odredbe kodificira Dubrovačkim Statutom (1272.god.) Tada je bilo objavljeno i dubrovačko pomorsko pravo – prvo takve vrste u svijetu. Godine 1277. Dubrovčani objelodanjuju i svoj Statut carinarnice – prevažan za međunarodnu pomorsku trgovinu.
U 13. stoljeću u Dubrovniku su brodarstvo, trgovina i nautičko komercijalno privređivanje jedno od najznačajnijih faktora i najvažniji pokretač njegove ekonomske moći. Već tada je dubrovačko brodarstvo i pomorska trgovina jedna snažna karika u lancu mediteranskog brodarstva i pomorske trgovine.
U 14. stoljeću dubrovački su moreplovci i pomorski trgovci u prosjeku s oko stotinu brodova bili vrlo djelotvorno i stalno uključeni u svjetsko brodarstvo i međunarodnu pomorsku trgovinu. Od 1370. do 1396. na preko 120 dubrovačkih kondura, galija, barkoza, koka, kokina, brigantina, nava, barka, gripova, marsilijana, londruma, tarida, skaba, copula plovilo je oko 2.700 pomoraca (jadranske i izvanjadranske plovidbe). Dubrovnik je u 14. stoljeću trgovačko, brodarsko i lučko središte koje ima sadržaje i objekte na takvoj razini koji ga čine mediteranskim – svjetskim pomorskim i trgovačkim centrom.
Tijekom 14. stoljeća sve luke Jadrana, pa afrička i maloazijska pristaništa u srednjem i istočnom Mediteranu, a posebno Peloponeza i Grčkog arhipelaga, te važnije luke Sicilije i zapadne obale Apeninskog poluotoka i Sardinije, i one Crnog mora bile su nautički i trgovački vrlo dobro poznate dubrovačkim moreplovcima i pomorskim trgovcima.
Sa svojim brodovljem, pomorskim trgovcima, moreplovcima, ratnim brodovima, te pomorskim, pravnom i trgovačkim organizacijama, Dubrovnik je u 14. stoljeću bio treći na Mediteranu. Ispred njega bile su Genova i Venecija, ali je Dubrovnik u bogatstvu mnogo izostajao iza njih.
Od 1416. do 1427. Dubrovačka Republika je imala oko 150 brodova.
Šesnaesto je stoljeće doba kada se dubrovačko brodovlje nalazi među najistaknutijim svjetskim trgovačkim mornaricama: prvo je i najznačajnije na Mediteranu, a s prekooceanskim jedrenjacima (pod dubrovačkom i stranom zastavom) Dubrovčani su treći na svijetu (iza Španjolske i Nizozemske).
Dubrovački trgovci i moreplovci drže u Londonu monopol na trgovinu i prijevoz engleske vune i vunenih proizvoda za Levant. Koliko su Englezi tada cijenili dubrovačku brodogradnju, svjedoči nam činjenica da su sve dobro, čvrsto i posebno kvalitetno građene velike trgovačke brodove nazivali argosy – brodovi građeni u Aragousy (Ragusi – Dubrovniku).
Od 1570. do 1585. Dubrovačka Republika je imala oko 180 trgovačkih jedrenjaka (ponajviše nava i galijuna) izvanjadranske plovidbe s ukupnom nosivošću od oko 66.000 tona. Ti su brodovi bili građeni “na dubrovački način”. Najpoznatiji brodograditelji za gradnju galijuna i nava na Mediteranu bili su Dubrovčani. Tada je na trgovačkim jedrenjacima dubrovačke države bilo uposleno oko 5.000 moreplovaca. U đenovskom državnom arhivu ostalo je zabilježeno da su oni “plovili na dubrovački način”, a na takav način plovili su đenovski i drugi strani moreplovci.
U nekim decenijama 17. st. ukupno stanje dubrovačkog brodovlja bilo je jače i kvalitetnije od brojnog stanja trgovačke mornarice Venecije (bez Boke Kotorske).
Najslabije razdoblje brodarstva i pomorske trgovine Dubrovačke Republike pada u zadnje decenije 17. i prve tri decenije 18. stoljeća. Razdoblje od 1745. do 1760. označava novi procvat dubrovačkog brodarstva, pomorske trgovine i brodogradilišne djelatnosti.
Sredinom 18. stoljeća poimenično je utvrđeno više od 2.200 dubrovačkih moreplovaca, te preko 400 suvlasnika brodova. Tada je dubrovačka trgovačka mornarica brojila više od 145 brodova izvanjadranske plovidbe ukupne nosivosti 17.100 tona (bez ribarica i brodova lokalne plovidbe i bez ratnih – državnih brodova, a kada je dubrovačka država brojila oko 25.000 stanovnika. Od 1787. do 1793. Dubrovčani posluju s oko 190 brodova izvanjadranske plovidbe ukupne nosivosti 30.000 tona.
U drugoj polovici 18. i u početku 19.st. dubrovački su trgovački jedrenjaci ponajviše obavljali nautičko komercijalne poslove između luka Levanta i pristaništa zapadnoeuropskih država, cijelim Sredozemljem i Crnim morem i Atlantikom. Iz Livorna, Napulja, Marseillesa, Odese, Carigrada, Izmira i više španjolskih luka a posebno iz Barcelone, dubrovački su brodovi prevozili različite terete u Lisabon, Plymouth, Portsmouth, London, Bremen, Baltimore,New York, Boston, Philadelphiju, San Domingo, Havanu, Cal France, Mortinique, San Thomas brazilske luke itd. itd. Za tu nautičko – komercijalnu brodarsku djelatnost brinuli su se “pomorske agencije” – konzulati Dubrovačke Republike u preko 86 luka i drugih mjesta Mediterana i izvan njega.
Po prosjeku srednje veličine dubrovački brodovi bili su (oko 1786) na trećem mjestu (250 tona) u svijetu (bez Engleske), a po ukupnoj nosivosti brodovlja (40.749 tona) dvanaesti – pa su iza Dubrovačke Republike bile: Papinska država, Pijemont, Toskana, Rostock, Dancig, Rusija, Prusija, Venecija (bez Boke Kotorske), Austrija, trgovačka mornarica grčkih otoka itd.
Godine 1805. broj dubrovačkih trgovačkih brodova izvanjadranske i jadranske plovidbe (bez ribarica i brodova lokalne plovidbe) iznosio je preko 435 jedrenjaka nosivosti više od 58.500 tona (ponajviše brikova, nava, pulka i kekija). Od 1897. do 1797. do 1807. utvrđeno je pojedinačno oko 7.000 dubrovačkih moreplovaca (samo njih 5.250), brodograditelja, ribara, brodovlasnika, pomorskih osiguravatelja i drugih pomorskih stručnjaka. Za materijalnu sigurnost brodovlja brinulo se pored ostalog i pet pomorskih osiguravajućih društava u koja je bilo uloženo materijalnih dobara u vrijednosti od 575.000 dukata.
Porezima i dažbinama od brodarstva, pomorske trgovine, brodogradnje, lučke djelatnosti, ribarstva i ostalog pomorskog privređivanja punila se prva (najveća) stavka prihoda budžeta Dubrovačke Republike.
Mornarica dubrovačke države bila je od 1797. do 1806. najuspješnija i najorganiziranija trgovačka flota pod neutralnom zastavom u bazenu Mediterana – što je, kao i ono što je prije rečeno, čvrsto urezano-ucrtano u povijest međunarodnog brodarstva i svjetske pomorske trgovine.
I na kraju ovog uvodnog izlaganja treba naglasiti: u tim dubrovačkim pomorsko-brodarskim i nautičko-komercijalnim djelatnostima najznačajniji činilac bili su pomorci i pomorski privrednici, posebno i nadasve moreplovci članovi brodskih posada trgovačkih jedrenjaka Dubrovačke Republike, a među kojima je u 18. i u početku 19. stoljeća bilo mnogo profesionalnih moreplovaca iz Župe Dubrovačke. Oni su bili nosioci ne samo pomorskog, već jednim velikim dijelom i općeg ekonomsko-društvenog života i razvoja svoga kraja. Zbog toga sam obratio posebnu pažnju na tu okolnost. Stoga sam utvrdio što je moguće točnije popis moreplovaca iz brodskih posada u razdoblju od 1744. do 1760. i od 1797. do 1807. godine koji su plovili na trgovačkim jedrenjacima Dubrovačke Republike i koji su uglavnom izvršavali nautičko komercijalne zadatke izvan Jadranskog mora. Ispisujući na tisuće imena (zbog toga što sam za jednog pomorca nailazio da ga arhivski izvori spominju više puta) u posebnu kartoteku za svakog moreplovca napose, uspio sam sastaviti svoj poseban registar imena i prezimena ovih pomoraca. Međutim, uza sve to ovaj ukupan broj i pojedini imenični popisi ipak ne mogu biti točni i konačni. Osim toga u ovom svom razmatranju nisam uzeo u obzir one brojne pomorce koji su bili u radnom odnosu na različitim ribarskim plovnim objektima. Bilo je također uposleno moreplovaca Župljana na manjim brodovima na jedra i na vesla različitih tipova (gajeta, barka, lađa, masnica, golica itd.), koji su bili u upotrebi – navigaciji za lokalne potrebe za prijevoz ljudi, soli, žita i brašna (u mline i iz mlina u Mlinima), ogrijevnog drva, pijeska, pržine itd. (tako na primjer Vice Tepšić iz Plata unajmljuje svoju gajetu za obavljanje plovidbenih zadataka u plovidbi Dubrovnik – Trst – Dalmacija sredinom 18.st.)
Nije mi poznat broj župskih moreplovaca koji su plovili na stranim brodovima.
Uzeo sam u razmatranje profesionalne moreplovce iz Župe koji su plovili na trgovačkim jedrenjacima Dubrovačke Republike izvanjadranske plovidbe, iz razloga što su u prvom redu Župljani bili sudionici u evropskom pomorskom životu, te nas time i oni svojim udjelom afirmirali kao istaknutu pomorsku naciju.
Evo sada našeg prvog popisa profesionalnih moreplovaca koji su od 1744. do 1760. bili stalno u sastavima brodskih posada trgovačkih jedrenjaka duge plovidbe koji su viorili državnu zastavu Dubrovačke Republike:
Stijepo ANDRIJIN (“mali” – 1753.),
Andro BEGO (mornar, 1748-1750; kormilar 1753),
Boško BOŽOVIĆ (“mali” – početnik 1748 – 1750; kormilar 1754),
Ivo V. BOŽOVIĆ (nokjer – navigacijski oficir 1748, i 1750, bio je mornar – kormilar 1747),
Đuro BOŽOVIĆ (bio je mali – početnik id 1747. do 1749, a onda mornar i poslije mornar – kormilar od 1754. i dalje),
Ivo BOŽOVIĆ (vođa palube – brodski oficir 1749., 1752., 1753.,1756. itd),
Ivo BOŽOVIĆ Božov (mornar 1754.),
Ivo BOŽOVIĆ Vickov (mornar 1754.),
Miho BOŽOVIĆ (vođa palube – brodski oficir 1756.),
Šime BOŽOVIĆ (mornar 1749., a 1749 kormilar, te od 1750. vođa palube – brodski oficir do 1757. i dalje),
Vice BOŽOVIĆ (kapetan izvanjadranske plovidbe – zapovjednik brodova 1745., 1749., 1750., 1756. itd.),
Ilija BUKVA (mali – početnik1755.),
Ivo CENDE (mornar 1745.),
Marin CHICHIUNISE (sic!) (mali – početnik 1756.)
Marin ČRLJENOVIĆ (mornar 1754.),
Marin DRAGIĆ Ivov (Draghi) (mornar 1745. Mlini),
Mato DOMINKOVIĆ (mornar 1749.),
Božo DUPLICA (mornar 1752., 1753. itd.),
Ilija DUPER (mornar 1755. i 1756.),
Antun ĐUROVIĆ (mornar 1751.),
Antun GALJUF (mali – početnik 1753., a 1754. mornar, te 1756. mornar – kormilar),
Ivo GALJUF Stjepov (mornar – kormilar 1745., a od 1748. do 1753. kormilar, te od 1754. kapetan – zapovjednik trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe 1755. i dalje),
Nikola GALJUF Stjepov (mornar 1746., 1750., a od 1753. kormilar, te od 1754. vođa palube – brodski oficir),
Ivo CIACALDIN (brodski pisar – nautički oficir od 1754.),
Andro GRBIĆ (početnik – mornar 1753.),
Frano GRBIĆ (mornar – kormilar 1746. a od 1750. vođa palube – brodski oficir, te od 1753. kapetan – zapovjednik trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe – prije toga za kratko vrijeme bio je patrun – zapovjednik broda jadranske plovidbe),
Vlaho ĐAMARA (Gjamara) (mornar 1749.),
Pavo Ileri (ILARIĆ – ILERIĆ?) (mornar 1755.),
Matko ILIJIN (mornar 1747.),
Antun ILIJIN (mornar 1747.,
Antun ILIJIN (mornar 1747.),
Andro IVANOV (mornar 1747., 1748. itd.),
Božo IVANOV (mornar 1747. i 1748.),
Rado IVANOVIĆ (mornar 1751.),
Niko IVANOV (mali – početnik1750.)
Kristo JELIĆ (vođa palube – brodski oficir 1748.)
Miho JELIĆ (patrun – zapovjednik trgovačkih brodova jadranske plovidbe 1745., 1747., 1748. i 1750. a od tada kapetan – zapovjednik i suvlasnik broda izvanjadranske plovidbe),
Ivo KATIĆ (mornar 1747.),
Vlaho KATIĆ (mornar – kormilar 1747.),
Miho KLAIĆ (mornar 1758.),
Ilija KLEŠKOVIĆ (mali – početnik 1753.),
Ivo KLEŠKOVIĆ (patrun – zapovjednik i vlasnik trgovačkog jedrenjaka jadranske plovidbe 1745., 1747., 1750., a od 1752. kapetan i brodovlasnik – karatista trgovačkog jedrenjaka izvanjadranske plovidbe),
Kristo KLEŠKOVIĆ (mornar 1756.,
Mato KLEŠKOVIĆ (mornar početnik 1750 – 1754. mornar – kormilar, a od 1756. brodski pisar – nautički oficir i suvlasnik brodova),
Pavo KLEŠKOVIĆ (mornar 1756.),
Pavo KLEŠKOVIĆ (kapetan i brodovlasnik zapovjednik trgovačkog broda izvanjadranske plovidbe od 1746. do 1752. – Mlini),
Pasko KLEŠKOVIĆ Ivov (mornar 1746.),
Pasko KLEŠKOVIĆ (mali – početnik 1755.)
Ivo LABAŠ (mali – početnik 1756.),
Antun LAPAČINA (mornar 1749.),
Vice LAPAČINA (mornar 1746.),
Vlaho MARIĆ (mali – početnik 1751.),
Lovro MARTINOVIĆ (mali – početnik 1751., a od 1752. mornar – kormilar),
Andro MARTINOVIĆ (mornar 1755.),
Antun MARINOVIĆ (mali – početnik 1758.)
Niko MARTINOVIĆ (mali – početnik 1750. a od 1756. mornar),
Antun MATIJAŠEVIĆ (mornar 1746., 1748. i 1749.),
Miho MATIJAN (mali – početnik 1750.),
Andro MILAŠIN (mornar 1746.),
Nikola MIHOV (mornar 1746.),
Antun MILOŠEVIĆ (vođa palube – brodski oficir 1752. i 1753.),
Marko NIKOLIN (mali 1749., a mornar 1756.),
Niko OMBRIČIĆ (mornar 1754. i 1755.),
Nikola ORLIĆ Cvijetov (mornar 1745., 1747., a od 1748. mornar – kormilar do 1751. i dalje),
Jozo PAVLINA Stjepov (mornar 1747.),
Vicko PETROV (mali – početnik 1753.i 1754.),
Antun PETROVIĆ (mornar 1755. i 1759.),
Antun POPOV Radov (mornar 1745. i 1748.),
Mato POPOV (mornar 1753., a 1756. mornar – kormilar),
Bartul RAČIĆ (mornar 1747., 1747., 1749., 1751. a mornar od 1752. – Mlini),
Ivo RAČIĆ (mornar 1748., 1749. i 1750.),
Nikola RAČIĆ (mornar 1755..),
Ivo Matov RAČIĆ (mali – početnik 1747.),
Pero RAČIĆ (mornar 1749. i 1751. – Plat,
Andro RADOV (mornar 1745.),
Antun RADOV (mornar 1745.),
Antun Androv RADOVANOV (mornar 1747.),
Jozo RADOVANOVIĆ (mornar 1748.),
Rado Androv RADOVANOV (mornar 1745.),
Tomo RADOVANOV (mali – početnik 1754.),
Rado RADOVANOVIĆ (mornar 1754.),
Nikola RADULOVIĆ (mornar 1754.),
Šime SAVINOVIĆ (mornar 1756.),
Pero SIMATOV (mornar 1755.),
Kristo SIMATOVIĆ (mornar 1746. do 1751., a onda mornar – kormilar, a od 1756. kormilar – Mlini
Marin SIMATOVIĆ (mornar 1759.),
Pero ŠIMUNOV (mornar 1751.),
Miho SKANSE (mornar 1750.,1752. a od 1756. kormilar),
Antun TALJERAN Ivov (mornar1745. i 1746., a onda kormilar, vođa palube – brodski oficir, te od 1756.kapetan – zapovjednik trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe i suvlasnik – brodovlasnik 1758. i dalje,
Ivo N. TALJERAN (mornar 1746.),
Kristo TALJERAN (od 1745. kapetan – zapovjednik brodova izvanjadranske plovidbe i karatista – suvlasnik trgovačkih jedrenjaka duge plovidbe),
Andro TEPŠIĆ (mornar 1753.),
Mato TEPŠIĆ (vođa palube – brodski oficir 1751.,1753.,1755. i dalje),
Vice TEPŠIĆ (mornar 1753.),
Ivo TONKOVIĆ (mornar 1754.,1755., a od 1756. kormilar),
Frano TONKOVIĆ (mornar 1747.),
Nikola TURČINOVIĆ (mornar 1747.),
Vlaho VLAHUŠIĆ (mornar 1749. i 1750.),
Miho VUKOVIĆ (mornar 1750., 1752., a od 1756. kormilar),
Osim toga, iz drugih izvora doznajemo kuda su se u to vrijeme kretali župski trgovački jedrenjaci. Kao ilustraciju tih navigacija župskih moreplovaca iznosimo: do 1740. kap. Pavo Klešković sa svojom velikom filjugom obavljao je niz nautičko-komercijalnih i lučkih poslova uglavnom na liniji dubrovačka pristaništa i luka Istre i senjskog bazena, dok je kap. Miho Jelić kap. zapovjednik svoje tarantele imenom “Madona di Concezione, San Nicolo e San Biagio” obavljao slične poslove jedreći i prevozeći različit teret iz dubrovačkih luka u pristaništa provincije Puglie i Marche. U isto je vrijeme tartana kap. Vicka Božović plovila izvan Jadrana. Kap. Vicko Božović bio je zapovjednik tartane imenom “Madonna Santissima del Rosario, San Giovanni Battista i San Niccolo” (održavao je neku vrst teretno putničke linije Levant – zapadni Mediteran i obratno). Kap. Šime Božović sa svojim velikim pinkom imenom “Madonna del Rosario, San Nicolo e San Illarione” prevozio je osiguranu robu iz pristaništa Levanta, a posebno iz Izmira u Dubrovnik i Trst. Međutim, jedan od najvećih trgovačkih jedrenjaka, kojim je zapovijedao Župljanin, bila je pulaka kap. Miha Jelića koja je također prevozila bogate terete iz Levanta, a posebno iz Izmira i Aleksandrije u Dubrovnik.
A sada na ovom mjestu prvi put objavljujem obrađene svoje vlastite mnogobrojne arhivske spise u najkraćem i najdjelotvornijem obliku u popisu visokokvalificiranih i kvalificiranih profesionalnih moreplovaca i brodovlasnika suvlasnika – karatista trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe iz Župe Dubrovačke, koji su od 1797. do 1807. godine bili u stalnom sastavu brodskih momčadi brodova koji su vijorili državnu zastavu Dubrovačke Republike.
Popis sam složio po abecednom redu prezimena s oznakom pomorskog zvanja (zanimanja) i po mjestu (području), a sve onako točno kako sam to našao zabilježeno u arhivskim izvorima.
Dakle evo tih Župljana moreplovaca:
ALANĐIĆ (Alančić) Marin (mornar 01. – 95.; 04. -16/46),
ALIVA Lujo (07. – 14/62),
BALIĆ Ivo (04. – 16/62),
BALDOVIĆ Sabo (06. – 18/21),
BATIĆ Cvijeto (01. – 94 v.; 06 – 14/47),
BAN Kristo (04.- 17/15 i f. 24),
BARBARIĆ Prosper (04. – 17/9),
BAROVIĆ Bartul (mornar 05. – 16/17),
BAROVIĆ Ivo (07. – 14/76),
BAROVIĆ Miho (06. – 18/22),
BARTULOVIĆ (BARTULOV) Mato (mali – početnik 01. – 99v i 03. – 15/45),
BEGO Miho (kormilar 02. – 41),
BEGO Vlaho (mornar 01. – 95 i stariji kormilar 1804. – sv.16, f46),
BENDIĆ Miho (mornar 04. – 16/30),
BEUSAN Andro (mornar 1800.,f.60),
BEUSAN Ivo (kormilar 1805. – 17/40),
BEUSAN Miho (stariji kormilar 01. – 95),
BOGDAN Vlahuša (mali – početnik 97. – 11/43, kormilar 06. – 18/28),
BOJANOVIĆ Mato (mornar 05. – 18/8),
BOŽINKOVIĆ Ivo (07. – 14/79),
BOŽOVIĆ Andro (mornar 97. – 11/28),
BOŽOVIĆ Antun (04. – 16/33),
BOŽOVIĆ Ivo Antunov (brodski pisar – nautički oficir 800. – 60),
BOŽOVIĆ Šimun (mornar 04. – 14/28),
BRANIČEVIĆ Đuro (06. – 18/32),
BRAUTOVIĆ Ivo (05. – 17/56),
BRAUTOVIĆ Nikola (04. – 16/40),
BUIĆ Vicko (ekonom – brodski oficir 98. – 38v i 14/46),
BUROVIĆ Miho (mornar 07. – 14/60),
DETIĆ Pero (mornar 98. – 12/24),
CUMELJAN Pasko (kapetan – zapovjednik i suvlasnik broda izvanjadranske plovidbe 97. – 11/36 i sv.12, f18),
ČALA Vlaho (02. 140),
DALMATIN Antun (patrun – vlasnik i zapovjednik trg. jedrenjaka jadranske plovidbe 07. – 14/77),
DEŽULOVIĆ Božo (800. – 55 i 02. – 15/18),
DOMINKOVIĆ Nikola (mornar 800. – 61),
DUKAT Pero (brodski pisar – nautički oficir 98. – 12/23 i 04. – 17/15),
DUPER Ivo (mornar 01. – 77v, kormilar 05. – 17/39,
DUPER Pero (mornar 99. – 117, a od 1893. kormilar Ruoli sv.15, f.52),
DUPER Šimun (mornar 06. – 18/24),
DUPLICA Božo (04. – 16/63 i 05. – 17/40 i f.44),
DUPLICA Ivo (mornar 02. – 15/5v i kormilar 04. – 17/16),
DUPLICA Pero (mornar 97. – 12/4),
ĐAMARA (Gjamara) Andro (mornar 01. – 121v i 05 – 18/13 a od 1806. kormilar 18/21 i 07 – 14/71),
ĐAMARA Mato (kormilar 99. – 55 i f.99, 02 – 15/2 i f.27; 05 – 17/31; 06. – 14/48 i 07.-14/69),
Đamara Vlaho (mornar 98.-12/24, 01.-121v, 05.-17/50 i 06.-14/48 – kormilar,
ĐIVANOVIĆ Đuro (mornar 99. – 74),
ĐURKOVIĆ Ivo (mornar 05. – 17/39),
ĐUROVIĆ Đuro (mornar 800. – 7 i 02. – f.129),
ĐUROVIĆ Nikola (mornar 98. – 40 i 01. – 77v),
FEDELI Jakov (kadet koji zna nautiku – nautički oficir 04. – 17/21 i 06. – 18/32),
FIORETI Pavo (mornar 04. – 16/46),
FARA (Fora) Marko (mornar 01. – 114 i kormilar o6. – 18/28),
GALJUF Antun (Nikolin) (kapetan – zapovjednik prekooceanskog jedrenjaka i suvlasnik – brodovlasnik 98. – 12f48 i 800./49),
GALJUF Tonko (mornar – kormilar 98. – 12 a od 1801. pilot – navigacijski oficir 01. – f.119 i 120),
GALJUF Ivo (Nikolin) (stariji kormilar 98. – 42v; pilot – navigacijski oficir 99. – 57, a od 1803. kapetan – zapovjednik trg. jedrenjaka izvanjadranske plovidbe i suvlasnik – brodovlasnik 03. – 15/52 i 05. – 17/39),
GALJUF Miho (kapetan – zapovjednik trgovačkih brodova duge plovidbe – plovio je i do Bostona i New Yorka – 99. – 57, 01. – 120, 05. – 17/43),
GALJUF Stijepo (mornar 05. – 17/43),
GALJUF Vlahuša (mornar 05. – 17/43),
GJURIĆ Nikola (mornar 98. – 33v),
GOGA Ivo (kormilar 98. – 37),
GRANOVIĆ Antun (mornar 99. – 74),
GRBIĆ Antun (mornar 05. – 17/45 i f.56),
GRBIĆ Ivo (mornar 800. – 57, kormilar 05. – 17/45),
GRBIĆ Ilija (kormilar 99. – 54, a od 1801. vođa palube – brodski oficir 03.-16/19, o5.-17/40-01-77),
GRBIĆ Miho (mornar 99. – 117),
GVICIARDI Bartul (mornar 05. – 17/43),
GVIGIARDI Antun (mornar 04. – 16/49),
HALANĐIĆ (Stalanđić) Marin (mornar o4. – 16/53),
HANZA Frano (brodski pisar – nautički oficir 05. – 17/43),
JAČIĆ Bartul mornar 97. – 11/33),
KALA Vlaho (mornar 01. – 114v),
KANARIĆ (Kanatić) Ivo (mornar 99. – 51, 02. – 15/35 i kormilar 04. – 16/61),
KANJUO Nikola (mornar 05. – 17/43), jedan je Kanjuo Pavo bio registriran da je iz Cavtata 98.-33v),
KAPICA Marin (mornar 02. – 140),
KARDAŠ Stjepo (mornar 800. – 68),
KATIĆ Ivo (mali-početnik 05. – 15/50 i 07. – 14/73),
KATIĆ Niko (mornar 03. – 15/64),
KIKILJ Božo (mornar 800. – 10, 01 – 119 i f.120, 04-17/21 i f24 i 32),
KISIĆ Ivo (mornar 02. – 15/2),
KISIĆ Marin (mornar 99.-61, 02.-15/9v),
KISIĆ Vlaho (mornar 05. – 17/39),
KLEŠKOVIĆ Ivo (brodski pisar – nautički oficir 800.-32, 01.-82 i f83 i 34 te 04.-18/4 – do 1799. bio je kormilar Ruoli sv. 12, f27),
KLEŠKOVIĆ Ilija (mornar o1.-94v),
KLEŠKOVIĆ Marin (kapetan – zapovjednik trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske duge plovidbe i suvlasnik – brodovlasnik 99. -51 – 1800. obavljao je posao nautičkog oficira-brodskog pisara 800.-8),
KLEŠKOVIĆ Mato (mornar 01.-86 i 04-16/30)
KLEŠKOVIĆ Nikola (vođa palube – brodski oficir 99.-57, 800-32 i 01-82 i f83),
KLEŠKOVIĆ Pasko (brodski pisar – nautički oficir 98. – 12/27),
KLEŠKOVIĆ Pavo (mornar 01. – 95, 04.-16/46, 05.-17/50 i 06.-14/48),
KLOKOJE (Klokoja) Niko (mornar 06.-18/28),
KLOKOČ Ivo (mornar (800.-71 – 1801. god. nalazio se brodom na Malti – 05.-17/40),
KLOKOČ Vlaho (mornar 99.-97),
KNEGO Luko (mornar 03.-16/4 i 06.-18/25),
KNEGO Stijepo (kormilar 97.-11/50, a od 1803. brodski pisar-nautički oficir 03.-16/4 i f.17 i 28 te 06.-18/25)
KNEŽEVIĆ Marin (mornar 03.-16/26),
KOJAKOVIĆ Andro (mornar 97.-12/19v, kormilar 99.-92 i 03.-15/59 a od tada patrun-zapovjednik brodova jadranske plovidbe 04.-14/28, 05.-17/42 i 07.-/73 – obavljao je svojim brodom trgovinu i izvan Jadrana),
KOJAKOVIĆ Ivo (kapetan – zapovjednik brodova izvanjadranske plovidbe 97.-12/19, 00.-96. Godine 1803.vodio se pod Cavtatom 03.-15/59),
KOJAKOVIĆ Marin (mornar 97.-12/45 i 99.-96),
KOJAKOVIĆ Nikola (mornar 99.-96),
KOLIĆ Dominik (mornar 02.-!4/5),
KOLIĆ Pavo (Kristov) (patrun-zapovjednik brodova jadranske plovidbe 03.-15/59),
KORAČIĆ Ivo (mornar 99.-54),
KOSOVAC Antun (mornar 99.-200),
KRISTOVIĆ Ilija (mornar 99.-96, 03.-15/64 i 04.-16/63 ali je 1804. u Ruolo bio upisan Kristović Ilija kao “mali” – i ne bi se moglo utvrditi da je to jedna te ista osoba),
KRISTOVIĆ Kristo (mornar 800.-68, 01.-85, i 03.-15/51),
KRISTOVIĆ Luko (mornar 800.-61. i kormilar 05.-17/39),
KRISTOVIĆ Pavo (mornar o2.-140),
KRISTOVIĆ Pero (mornar 03.-14/11 i 05.-17/30),
KRISTOVIĆ Šimun (mornar 02.-15/11, 03.-16/5, 04.-17/1 I 05.-17/10),
KULIŠIĆ Antun (mornar o2.-15/30, i 06.-16/32 kormilar),
KURAJICA /Koraica)Miho (mornar 97.-11/3, 99.-97 i 05.-17/39),
KUSIĆ Marin (mornar 800.-61, i 07.-14/78v),
KUSIĆ Miho (mornar 800.-18 (ili 118) i o7.-14/72),
KUSIĆ Nikola (mornar 800.-18),
LALE Marko (vođa palube – brodski oficir 99.-f.50v),
LALE Vlaho (mornar 99.-61, a poslije toga kormilar),
LALE Stijepo (kormilar 03.-16/),
LAPAČINA Mitar (mornar 06.-18/28),
LEPRI Marin (mornar 99.-82),
LEPRI Nikola (mornar 05.-17/39),
LEPRI Stijepo (mornar 05.-17/30 i 06.-18/16),
LEPRI Vicko (mornar 05.-17/50),
LEVAJICA Stijepo (mornar 99.92 i f101, 01.-f.116 te 03.-15/57),
LISE (Lisić) Mato (mornar 99.-102, 800.-77, i 05.-17/43),
LISE Nikola (mornar 800.-11, 02.-17/35 i 04.-16/61),
LONČARIĆ Andro (mornar 1798.-f.33v; vođa palube-brodski oficir 1800.-f.63, 01.-106, 123 i 03.-15/56),
LONČARIĆ Vlaho (mornar 06.-18/30),
LUČIĆ Miho (mornar 06.-18/30),
LUČIĆ Miho (mornar 1801.-f.72v i 79v; 03.-15/58 i kormilar 05.-17/34),
LUČIĆ Pero (mornar 03.-14/11),
LUKŠIĆ Šimun (1797.-11/30v),
MARINOVIĆ Antun (mornar 04.-16/40),
MARINOVIĆ Vlaho (mornar 01.-77v, kormilar 05.-17/38 i f.47),
MAROJICA Kristo (mornar 800.-f.41, 02.-15/11 i kormilar 04.-16/33),
MAROJICA Luko (mornar 04.-16/40 – isto ime i prezime u drugoj knjizi i u 1805. godini zabilježeno da je ukrcan kao mali-početnik ali iz Cavtata 05.-17/56),
MAROJICA Pero (mornar 02.-15/8 i 04.-16/40),
MARTINOVIĆ Marko (mornar 1799.-f.67),
MOSTAPIĆ Jozo (mornar 98.-33v),
MATUŠKO Miho (mornar 1797.-sv.11, f.28),
MILETIĆ Ilija (mornar 99.-105),
MILETIĆ Stijepo (mornar 99.-57 i 1800.-111),
MILOSLAVIĆ Pavo ( mornar 1798.-12/23 i 18o1. – f.114),
MILOSLAVIĆ Tomo (mornar 01.-122v, 05.-18/13 i kormilar 06.-18/21),
MILOSLAVIĆ Vicko (mornar 1797.-sv.12, f. 16v, 99.-54 i 01.-f.74v),
MILOSLAVIĆ Vice (kapetan – zapovjednik trgovačkoh jedrenjaka izvanjadranske duge plovidbe i brodovlasnik 1798.-Ruoli sv.12, f.23 – u 18.stoljeću obavljao je i nautičko komercijalna putovanja – jedrenja i izvan Mediterana),
MIŠIĆ Miho (mornar 800.-10 i f.71),
MIŠIĆ Vlaho (mornar 1798.-Ruoli sv.12, f.27, 800.-10 i 1801.-77v),
MITROV Luko (mornar 800.-64 i 02.-15/40),
MRVICA Luko (mornar o7.-14/73),
MRVICA Pero (mornar o2.-15/38v.),
NADRAMIJA Niko (mornar 03.-16/17),
NADRAMIJA Vlahuša (mornar 04.-16/39 i 05.-18/11),
PASKUŠIĆ Pasko (mornar 01.-14/3),
PAVIŠIĆ Đuro (mornar 03.-14/12),
PERIĆ Vlaho (98.-12/21v),
PEROV Nikola (mornar 98.-40),
PERUŠIĆ Stijepo (kormilar 99.-99 i 1802.-f.140),
PERUŠIĆ Vlaho (mornar 99.-90 i 02.-15/24v),
PILATO Andro (mornar 800.-12, 03.-15/50 i 04.-16/63),
PILATO Stijepo (mornar 800.-60 i 03.-15/61),
PODIĆ Mato (brodski pisar-nautički oficir 05.-17/31),
PODIĆ Pero (mornar 98.-32, 01.-113 i 05.-18/5 kormilar),
POPOVIĆ Antun (gvardijan – brodski oficir 98.-36),
POPOVIĆ Miho (vođa palube – brodski oficir 1797.-11/36, 99.-66 i 05.-17/50)
PUPICA Božo (mornar 99.-80),
RADIĆ Nikola (mornar 03.-16/17),
RAČIĆ Bartul (kormilar 1797.-12/17, 03.-16/6 i patrun-zapovjednik broda jadranske plovidbe i brodovlasnik 07.-14/81),
RAČIĆ Frano (mornar 02.-15/8 if.38 te 04.-16/53),
RAČIĆ Ilija (mornar 800.-70, 03.-16/28, 05.-17/30 i 06.-18/21),
RAČIĆ Ivo (kormilar 99.-80, 800.-32 i 01.82 i f.83),
RAČIĆ Nikola (mornar 07.-14/81),
RAČIĆ Stijepo (mornar 800.-32, 01.-82 i f.83, 02.-15/35, 04.-16/61, 05.-17/30 i 06.-18/21 kormilar),
RAČIĆ Šimun (mornar 02.-14/5),
RAČIĆ Vlaho (mali-početnik 1797.-11/33 i 12/20v., 800.-14, 03.-15/45 i 05.-17/62 kormilar),
RAJČEVIĆ Vice (mornar 05.-18/13),
SABRAILI (Sambrailo) Andro (mornar 1797.-11/14 i f.16 11/30v, gvardian-brodski oficir 99.-85, 800.-47, 01.-122, 02.-15/8v. i 04.-17/3),
SAMBRAILO Nikola (8oo.-51),
SAŠILO Vlaho (mornar 04.-17/3),
SAVINOVIĆ Tonko (mornar 05.-17/57),
SAVINOVIĆ Dominik (mornar 1797.-11/32),
SAVINOVIĆ Nikola (mornar 800.-12 i 03.-15/50),
SAVINOVIĆ Šimun (kadet-nautičko navigacijski oficir 04.-16/40),
SIMATOVIĆ Kristo (mornar 07.-14/60 i f.56),
SIMATOVIĆ Pasko (mornar 97.-11/8v. i 01.-14/3),
SIMATOVIĆ Stijepo (mali-početnik 800.-10, 01.-77v. i 05.-17/31 mornar),
SIMATOVIĆ Šimun (mornar 97.-11/6v, 98.-12/26v, 99.-96 i 04.-16/36),
SIMOVIĆ Antun (mornar 05.-17/61),
SJEKIRICA (Sikirić) Antun (mornar 99.-57, 04.-14/20 i 05.-17/61),
SKANCE Antun (mornar 04.-16/45),
SKANCE Mato (mornar 800.-7, 63 i f.111),
SKAVELJA Vlaho (mornar 800.-60),
SKOTULO Božo (mornar 800.-70),
SKURKOVIĆ Miho (mali-početnik 99.-93),
SPILETAK Stijepo (mornar 01.-74),
STANKOVIĆ Pavo (mornar 07.-14/73),
STANIĆ Antun (mali-učenik 97.-11/36),
STANIĆ Frano (mornar 05.-17/55),
STANIĆ Pasko (mornar 03.-16/6 i 04.-16/49 kormilar),
SUPILO Jozo (mornar 800.-70v. i 05.-17/43),
ŠARILO Mato (mornar 05.-18/8),
ŠETOVIĆ Pavo (mornar 04.-16/46),
ŠURKOVIĆ Miho (mali-učenik 05-17/49),
TALJERAN Miho (kapetan – zapovjednik trgovačkoh jedrenjaka izvanjadranske duge plovidbe i brodovlasnik – suvlasnik – 1797.-11/28 i 99.-f.92; međutim 1800. našli smo zabilježeno da je obavljao poslove nautičkog oficira-brodskog pisara 800.-55),
TONKOVIĆ Ivo (mornar 800.-32, 01.-82 i f.83. te 04.-16/30 kormilar),
TONKOVIĆ Mato Perov (mornar 99.-53),
TONKOVIĆ Miho Perov (mornar 02.-91v i 06.-18/23),
TONKOVIĆ Pasko Antunov (mornar 1797.-11/36, 01.-95 i 04.-16/40 kormilar),
TURČINOVIĆ Andro (kapetan-komandant brodova duge izvanjadranske plovidbe i suvlasnik-brodovlasnik 1797.-11/6v i 05.-17/40),
TURČINOVIĆ Andro (mornar 98.-26v i 800.-71),
TURČINOVIĆ Antun (kapetan-zapovjednik trgovačkoh jedrenjaka izvanjadranske plovidbe 800.-10, 01.77v; a plovio je i kao brodski oficir i kao nautički oficir – brodski pisar 05.-17/54 i 18/1 itd.),
TURČINOVIĆ Đuro Mihov (kapetan-komandant brodova duge plovidbe i brodovlasnik 01.-77v i 05.-17/39, ali je još u 18. stoljeću plovio kao kormilar i kao brodski oficir),
TURČINOVIĆ Ivo (mornar 800.-112, 01.-125 i 05.-17/39 – plovio je i kao kormilar pa je imao i višu plaću),
TURČINOVIĆ Luko (mornar 01.-79v i 05.-17/43),
TURČINOVIĆ Miho (kapetan duge plovidbe i zapovjednik velikih jedrenjaka i brodovlasnik-suvlasnik 1797.-11/6v i 98.-12/27),
TURČINOVIĆ Miho (pilot-navigacijski oficir 01.-77v i 05.-17/40),
TURČINOVIĆ Nikola (brodski pisar koji zna nautiku – navigacijski oficir 05.-17/40, ali prije toga obavljao je poslove kormilara i brodskog oficira 98.-12/26v, i 800.-71 itd.),
TURČINOVIĆ Stijepo (mornar 05.-17/43),
TURČINOVIĆ Šimun (brodski pisar koji uči nautiku 1797.-11/6v, pa kapetan- zapovjednik trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske duge plovidbe i suvlasnik-brodovlasnik 1798.-12/26v, 800.-71 i 05.-17/40 i f.55),
TURČINOVIĆ Vlahuša (mornar 98.-12/26 i 03.-16/21),
VLAŠIĆ Vice (mali-početnik koji ući brodarstvo na brodovima duge plovidbe 1804.-17/11),
VUCIARDI Antun (mornar 01.-86v),
VUCIARDI Bartul (gvardian-brodski oficir 01.-86v),
VUKIĆ Antun (mornar 99.-67, 800.-10, 01-77v, 05.-17/40, kormilar, 07.-14/69),
VUKOVIĆ Ivo mornar 04.-17/24),
VUKOVIĆ Miho (mornar 1799.-64v, 800.-112, 01.-125, 02.-15/27, kormilar, 06.-14/47),
ZEC Marin (mornar 01.-94v i 02.-15/30),
ZEC Nikola (mornar 98.-46),
Dakle, to bi bio moj obrađeni popis profesionalnih moreplovaca koji su u arhivskim spisima bili zabilježeni da su iz Župe (u originalu “da Breno”). Međutim, s posebnom oznakom da su iz Postranja registrirali smo ove moreplovce koji su plovili na trgovačkim jedrenjacima izvanjadranske plovidbe a koji su viorili državnu zastavu Dubrovačke Republike:
LENE Stijepo (mornar 03.-14/9),
LUČIĆ Miho (ekonom-brodski oficir 800.-108),
KRISTOVIĆ Luko (kormilar 800.-108),
KRISTOVIĆ Šimun (mornar 800.-108),
KUSIĆ Marin (mornar-kormilar 800.-108),
RADIĆ Nikola Dominkov (mornar-kormilar 800.-108)
Od 1780.do 1808. godine među najdjelotvornijim trgovačkim jedrenjacima dubrovačke države bilo je više brodova koji su bili pod zapovjedništvom Župljana i onih koji su bili u suvlasništvu Župljana, a koji su obavljali mnogobrojne vrlo unosne nautičko komercijalne zadatke od pristaništa u Crnom moru i na Levantu na Istoku pa preko sjeveroafričkih luka u luke srednjeg i zapadnog Mediterana pa do engleskih i sjeveroameričkih luka na Zapadu.
Što se tiče tih župskih brodova, njihova veličina se uglavnom kretala oko 200 tona, a pulaka kap. Miha Galjuf bila je veličine od preko 260 tona, a pulaka kap. Nika Turčinović mogla je ukrcati u svoje skladište teret nosivosti od oko 240 tona. Nešto malo manje od te nosivosti bila je pulaka kap. Iva Taljen itd. Ali je bilo i manjih župskih brodova koji su plovili izvan Jadrana. Tako na primjer (1788. – 1795. god) pelig imenom “San Giovanni Battista”, koji je bio pod zapovjedništvom patruna Antuna Galjuf imao je samo oko 100 tona nosivosti korisnog tereta. Jedan od najmodernijih tadašnjih dubrovačkih trgovačkih jedrenjaka (1780. – 1795.) bio je snow (to je podtip brika) imenom “La Verita” kapetana Miha Taljen od oko 145 tona nosivosti.
Evo još nekih od tih brodova: brik imenom “Madonna Santissima del Carmine e San Nicolo” pod zapovjedništvom kap. Paska Cumeljan imala je u sastavu svoje brodske momčadi još osam članova. Pulaka “Virgentantens e San Giovanni Battista” kapetana Andra Turčinović (još 1780-tih godina bila je u suvlasništvu obitelji Turčinović) imala je osim zapovjednika još 12 članova brodske posade. Nešto manji brod bila je kekija kapetana Antuna Nikolina Galjuf, a zvala se “Madonna delle Grazie e San Francesco Saverio” Međutim pulaka “La Prudenza” kap. Miha Turčinović uz zapovjednika brojila je još 14 članova brodske momčadi. Nešto manji bio je brik “San Rocco” kap. Iva Nikolina Galjuf i brigantin “La Fenice” kap. Iva Antunova Taljeran. Među dubrovačkim pulakama – to jest onim koji su vijali državnu zastavu Dubrovačke Republike – prednjačile su ove: pulaka “L. Annunziata” kapetana Miha Galjuf sa svojom posadom od još 14 moreplovaca, a među njima bilo je najviše Župljana (ova se spominje još nakon propasti dubrovačke države 1815. godine). Nadalje, pulaka “La Prudenza” kap. Đura Turčinović koja je u sastavu svoje brodske posade imala nautičkog oficira – brodskog pisara, kadeta – navigacijskog oficira, vođu palube – brodskog oficira, ekonoma, kormilare i ostale mornare. Među njima bila su dvojica iz obitelji Turčinović i ostali su bili Župljani. Druga pulaka imenom “Virgo Potens” kapetana Andra Turčinović imala je skoro iste osobije kao i ona prijašnja, itd.
Dakle, priveli smo kraju ova naša izlaganja i koliko smo mogli zaokružili smo ova naša istraživanja, i naš je zadatak obavljen: u osnovi smo prvi put utvrdili koliko su stanovnici Župe Dubrovačke sudjelovali (18. – 19 stoljeća) u nautičkokomercijalnoj i pomorskobrodarskoj privredi Dubrovačke Republike. Zasad smo obuhvatili razdoblje 18. i prvih godina 19. stoljeća. Nismo ulazili u ovim našim istraživanjima u pojedinosti a niti smo mogli svestranije i do kraja istražiti ostale mnogobrojne arhivske izvore, pa je ovaj moj prilog ostao nepotpun. Međutim, s obzirom da je ovo prvi rad ove vrste, pa iako nepotpun, ipak smo i s ovime dobili novo izlaganje o prošlosti Župljana. Ovaj moj prilog razotkrio je u jednom određenom vremenu zapretani trag prisutnosti Župljana u međunarodnoj brodarskoj i nautičkokomercijalnoj djelatnosti u dubrovačkoj trgovačkoj mornarici a na ondašnjim svjetskim pomorsko-trgovačkim rutama. Međutim, treba napomenuti: ipak smo mi i dosada u nekoliko naših knjiga ponešto pisali o pomorstvu Župljana.
I na kraju, ono što je najvažnije, treba istaći! Ovim našim prilogom sam utvrdio da je Župa u 18. i početkom 19. stoljeća dala brodare, odlične profesionalne kvalificirane mnogobrojne pomorce, nautičke praktičare, pomorske kapetane i patrune, zapovjednike trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske – duge plovidbe, brodske pisare – nautičke oficire, vođe palube – brodske oficire, brodske ekonome, gvardijane – brodske oficire, mnogobrojne kormilare, kadete – navigacijske oficire i kvalificirane mornare, koji su najprofesionalnije obavljali, uistinu teške, ali vrlo važne, značajne, odgovorne i za ekonomsko-društveni život Dubrovačke Republike najvitalnije poslove i zadatke neophodne za njen opstanak! Osim toga, Župljani su dali i svoj doprinos međunarodnom brodarstvu po Jadranu, Crnom moru, Mediteranu i dijelom po prostranstvima i lukama Atlantika.
Prepisano iz ZBORNIKA ŽUPE DUBROVAČKE izdanje 1985. godine.
Prepisala Anka Duper 2013. godine
